Dijabetes je kronična bolest koja se javlja zbog povećane količine šećera ili glukoze u krvi.  Ova bolest može se uspješno prevenirati pravilnom prehranom i fizičkom aktivnošću. Posebno je važno posvetiti pažnju edukaciji o tome kako izgleda prehrana za dijabetičare. U nastavku donosimo osnovne savjete kako biste bolje očuvali vaše zdravlje.

Šećerna bolest ili dijabetes (lat. diabetes mellitus) je metabolički poremećaj obilježen stanjem kronične hiperglikemije s poremećenim metabolizmom ugljikohidrata, masti i proteina zbog oštećene sekrecije inzulina i/ili djelovanja inzulina. 

Liječenje dijabetesa

Liječenjem dijabetesa nastoji se “normalizirati”, tj. ispraviti poremećaj metabolizma i spriječiti odnosno odložiti nastanak komplikacija šećerne bolesti u koje idu prvenstveno one na očima, bubrezima, živcima i krvnim žilama.

Razlikujemo šećernu bolest tip 1, šećernu bolest tip 2, šećernu bolest u trudnoći.

Šećerna bolest tip 1 javlja se kad je apsolutni manjak sekrecije inzulina kao rezultat autoimunog razaranja beta stanica gušterače koje luče inzulin.

Šećerna bolest tip 2 posljedica je inzulinske rezistencije u ciljnim organima i posljedično smanjenog izlučivanja inzulina iz beta stanica gušterače. Bolest je progresivnog tijela i sve više ljudi diljem svijeta obolijeva upravo od ove bolesti. Porast tjelesne mase i debljine te tjelesna neaktivnost smatra se da su razlozi sve većem broju oboljelih.

U svim oblicima dijabetesa potrebna je:

• dijetalna prehrana,
• određena fizička aktivnost (tjelesna aktivnost pomaže da se uz pomoć inzulina glukoza pretvara u energiju. To je posebno potrebno nakon uzimanja većih obroka, a sve s ciljem sprječavanja naglog porasta glukoze u krvi),
• samokontrola i edukacija (značajan je aktivan stav bolesnika prema bolesti).

Simptomi dijabetesa

Dijabetes se javlja nizom simptoma, a neki od njih su:

• često mokrenje
• izražen osjećaj žeđi
• konstantan osjećaj gladi
• izražen umor
• nagli gubitak kilograma
• razdražljivost
• zamućeni vid.

Ako na vrijeme ne započnete s liječenjem, može doći do naglog pogoršanja.

Prehrana za dijabetičare

Jednostavni ugljikohidrati, kao što su glukoza, fruktoza i saharoza, ne preporučuju se u prehrani osoba s dijabetesom, osim u niskim količinama u liječenju hipoglikemije (niske razine glukoze u krvi). Posebnu pažnju valja obratiti na unos fruktoze koja je sve prisutnija u modernim prerađenim proizvodima u obliku fruktoznih sirupa. Smatra se da prekomjeran unos fruktoze nepovoljno utječe na lipidni profil, debljinu i metabolički sindrom. Istodobno, fruktoza iz voća ne smatra se problemom jer su količine tako unesene fruktoze prihvatljive.

Unos trans-masnih kiselina iz hidrogeniranih biljnih ulja (i svih namirnica koje ih sadrže, poput vafla, keksa, lisnatog tijesta i sličnih proizvoda) treba u potpunosti ograničiti. Kod unosa bjelančevina prednost bi trebalo dati bjelančevinama biljnog podrijetla i to onima iz ribe i mesa peradi.

Ako se pravilnoj prehrani pridoda i redovita tjelovježba te izbjegavanje stresa, razina glukoze u krvi zasigurno će se početi približavati željenim (referentnim) vrijednostima.

Zaključci istraživanja „Diabetes Prevention Program” ukazuju da gubitak od 5 do 7 % tjelesne mase uz umjerenu tjelovježbu u trajanju 150 minuta tjedno kod pretilih i osoba s prekomjernom tjelesnom masom smanjuje incidenciju dijabetesa za čak 58 %. Stoga su prehrana i način života moćni alati za borbu s dijabetesom.

Preporučuje se:

• Jesti više puta dnevno.
• Jesti namirnice bogate vlaknima (voće, povrće, cjelovite žitarice, sjemenke).
• Oprezno s ugljikohidratima. Trebate paziti da konzumirate točno određenu količinu ugljikohidrata.
• Jesti raznoliko voće i povrće.
• Jesti manje masnu hranu.
• Smanjiti konzumaciju soli.
• Jesti manje porcije.
• Ograničiti konzumaciju alkohola.
• U prehranu uključite masnu ribu poput lososa i srdela.

 Glavna načela prehrane kod šećerne bolesti su planiranje unosa energije, ritam obroka kojih mora biti 5 ovisno o terapiji, sastava makronutrijenata uz dovoljan unos prehrambenih vlakana. Dnevni unos namirnica određuje se s obzirom na tjelesnu masu i tjelesnu aktivnost.

Birajte ugljikohidrate s niskim glikemijskim indeksom 

Preporučuje se unos namirnica s niskim glikemijskim indeksom, a ograničiti namirnice s visokim glikemijskim indeksom. Namirnice koje imaju visoki glikemijski indeks hrane naglo podižu razinu šećera u krvi nakon što se određena namirnica pojede i probavi. To je nešto što želimo ograničiti kod osoba koje boluju od šećerne bolesti. Cilj je razinu šećera održati više manje konstantnom u čemu nam pomažu namirnice koje imaju niski glikemijski indeks hrane. Nakon unosa takvih namirnica naš šećer u krvi sporije raste što je svakako poželjno.

Ograničenje brzo probavljivih ugljikohidrata ne znači izbjegavanje svih ugljikohidrata. Cjelovite, neprerađene žitarice izvrstan su izvor energije. Također su bogate vitaminima, mineralima i vlaknima. Škrob iz cjelovitih žitarica je najzdraviji jer daje maksimalnu hranjivost i sporo se razgrađuje u krvotok.

Opcije hrane od cjelovitih žitarica uključuju:

•  kruh od cjelovitih žitarica
•  mahunarke poput graha ili leće
•  integralnu tjesteninu
•  divlju ili smeđu riža
•  žitarice cjelovitog zrna bogate vlaknima kao što su kvinoja, amarant, heljda, proso…..

Birajte izvore proteina i zdrave masti

Hrana s visokim udjelom natrija, zasićenih masti, kolesterola i trans masti može povećati rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. Međutim, to ne znači da morate izbjegavati sve masti. Hrana bogata “dobrim masnoćama” može pomoći u snižavanju razine kolesterola. I mononezasićene i polinezasićene masti su dobre masti. Pokušajte zamijeniti crveno meso na svom tanjuru plavom ribom bogatom omega-3 masnim kiselinama poput lososa, skuše i haringe.

Ostale namirnice koje su dobrodošle su:

• maslinovo ulje
• avokado
• orasi i sjemenke.

Namirnice koje treba ograničiti:

•  crveno meso
•  prerađeno meso
•  mliječni proizvodi s visokim udjelom masti poput sira.

Ne zaboravite na dovoljan unos voća i povrća

 Balansiranje ugljikohidrata sastavni je dio dijete za dijabetes. Prerađeni i rafinirani ugljikohidrati nisu najbolja opcija, ali uključivanje cjelovitih žitarica i dijetalnih vlakana može biti korisno na mnogo načina. Cjelovite žitarice bogate su vlaknima te korisnim vitaminima i mineralima. Dijetalna vlakna pomažu zdravlju probave i pomažu vam da se osjećate zadovoljnije nakon jela.

 Voće je često prepuno vlakana, kao i vitamina, minerala i antioksidansa. Pazite da odaberete cijelo voće umjesto soka kako biste unijeli korisna vlakna. Što je više kožice na voću, to sadrži više vlakana.

Voće bogato vlaknima uključuje:

• borovnice
• maline
• brusnice
• kruške
• dinje
• grejp
• trešnje.

Voće koje treba ograničiti:

• lubenice
• ananas
• grožđice
• marelice
• grožđe.

Povrće je također odličan dodatak svakom obroku. Imaju malo kalorija i visok sadržaj vode pa vam mogu pomoći da se osjećate siti s manje kalorija. Idite na boju i veću raznolikost. 

Dobre opcije su:

• brokula
•  špinat
•  paprika
•  zeleni grah
•  rajčice
•  celer
•  kupus

Ako imate dijabetes, trebali biste rasporediti unos ugljikohidrata tijekom dana kako biste izbjegli nepotrebne skokove u razini šećera u krvi. I budite sigurni da ste odabrali porcije koje vam pomažu da postignete ili održite svoju težinu.

Naposljetku, svakako pratite i bilježite razinu šećera u krvi tijekom dana, kao i prije i poslije jela. Ako ne znate kako si pomoći i sastaviti svoj jelovnik za dijabetes, javite se za poseban program prehrane.

Foto: Freepik, Pexels